Prema pisanju agencije France-Presse 11. oktobra, Ujedinjeni narodi su pozvali na "potpunu transformaciju" globalneenergetski sistem.
Svijet mora udvostručiti opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2030. kako bi spriječio klimatske promjene da potkopaju globalnu energetsku sigurnost, saopštile su Ujedinjene nacije u utorak.
Svjetska meteorološka organizacija UN naglasila je da energetski sektor nije samo glavni izvor emisija ugljika koje doprinose klimatskim promjenama, već je i sve ranjiviji na promjene koje donosi zagrijavanje planete.
U svom godišnjem izvještaju o stanju klimatskih usluga, Svjetska meteorološka organizacija upozorila je da su sve češći ekstremni vremenski događaji, suše, poplave i porast nivoa mora -- sve povezani s klimatskim promjenama --, učinili opskrbu energijom manje pouzdanom. U izvještaju je, na primjer, u Buenos Airesu u januaru navedeno da su toplotni talasi izazvali velike nestanke struje.
Svjetska meteorološka organizacija saopštila je da će 2020. godine 87 posto svjetske električne energije iz termo, nuklearnih i hidroelektričnih sistema direktno ovisiti o slatkoj vodi za hlađenje.
Međutim, jedna trećina elektrana na fosilna goriva nalazi se u područjima sa visokim problemom vode, u poređenju sa 15 posto nuklearnih elektrana u takvim područjima, za koje se očekuje da će porasti na 25 posto u narednih 20 godina.
Svjetska meteorološka organizacija saopćila je da se 11 posto brana hidroelektrana također nalazi u područjima s visokim vodnim stresom, a više od četvrtine postojećih hidroelektrana i skoro isto toliko planiranih hidroelektrana nalazi se u područjima koja su trenutno suočena sa umjerenim stresom vode. do veoma deficitarnih slivova.
Nuklearne elektrane se također često nalaze u niskim obalnim područjima, što ih čini potencijalno ranjivim na porast nivoa mora i poplave, navodi se u izvještaju.
"Vrijeme je protiv nas, a svjedoci smo klimatskih promjena. Moramo u potpunosti promijeniti globalni energetski sistem", naglasio je generalni sekretar WMO Petri Taalas.
Sam energetski sektor je dio problema, istakao je Taalas, jer proizvodi oko tri četvrtine svjetske emisije stakleničkih plinova, koji mijenjaju klimu.
"Prelazak na čistiju proizvodnju energije...poboljšanje energetske efikasnosti je kritično", rekao je.
Ali on je upozorio da će neto nulte emisije do 2050. godine biti moguće samo "udvostručavanjem isporuke niskougljične struje u narednih osam godina".
Neto nulte emisije, ili neutralnost ugljika, znači da se u određenom vremenskom periodu emisije ugljičnog dioksida iz ljudskih aktivnosti balansiraju uklanjanjem ugljičnog dioksida iz atmosfere na globalnoj razini.
Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije naglašava rastuću važnost pouzdanih vremenskih, vodoprivrednih i klimatskih usluga kako bi se osigurala otpornost električne infrastrukture i zadovoljile rastuće potrebe za energijom.
Prelazak na obnovljive izvore energije pomoći će u ublažavanju rastućeg svjetskog stresa s vodom, navodi se u izvještaju. U izvještaju se navodi da solarna energija i energija vjetra troše daleko manje vode od konvencionalnih elektrana.
Međutim, upozorava se da su trenutne obaveze zemalja da smanje emisije ugljika "daleko kratke" za postizanje ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom iz 2015. godine.
Globalna ulaganja u obnovljive izvore energije "moraju se utrostručiti do 2050. kako bi se svijet doveo na nultu putanju", navodi se u izvještaju.
Izvještaj posebno poziva na više ulaganja u čistu energiju u Africi. Kontinent se već suočava sa teškom sušom i drugim teškim uticajima klimatskih promjena. U posljednjih 20 godina Afrika je primila samo 2 posto ulaganja u čistu energiju.
Međutim, sa 60 posto najboljih solarnih resursa planete u Africi, kontinent ima potencijal da bude glavni igrač u solarnoj proizvodnji, navodi se u izvještaju.
Međutim, to zahtijeva značajna ulaganja. "Omogućavanje moderne energije svim Afrikancima zahtijevat će godišnja ulaganja od 25 milijardi dolara", navodi se u izvještaju. To je otprilike 1 posto ukupnih globalnih ulaganja u energiju danas.