Energetski istraživački institut Rystad Energy očekuje da će ciljevi EU za proizvodnju solarne i vjetroelektrane za 2030. biti premašeni.
Nakon što su doživjele previranja na europskim energetskim tržištima 2022. godine, vlade počinju da se fokusiraju na zadovoljavanje dugoročnih energetskih potreba na održiv i siguran način. Očekuje se da će proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora definitivno rasti eksponencijalno, ali veliki udio proizvodnje solarne i vjetroelektrane i dalje ima probleme koje treba riješiti, kao što su potreba za rješavanjem dispečiranja mreže i ravnoteža uzrokovana naglim povećanjem sezonske potražnje.
Godine 2022., pogođene prekidom ruskog gasovoda za Evropu, prekidom francuske nuklearne energije i niskom proizvodnjom hidroenergije u Evropi, evropske cijene električne energije dostigle su ultra visok nivo od više od 700 eura po megavat satu. To je navelo vlade širom svijeta da žrtvuju održivi razvoj i ponovo se okrenu uglju za proizvodnju električne energije kako bi osigurale energetsku sigurnost. Podaci pokazuju da je evropska proizvodnja električne energije na ugalj porasla za 5% u 2022. u odnosu na isti period prošle godine.
Međutim, evropska energetska kriza također pruža priliku za razvoj novih normi. Uzmimo za primjer plan Europske unije REPowerEU, koji povećava cilj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sa 40% na 45% ukupne proizvodnje električne energije u 2030. Izgradnja više kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije pomoći će ubrzavanju cilja EU ugljične neutralnosti uz smanjenje ovisnosti o uvozna goriva. Rystad Energy očekuje da će EU do kraja ove godine dostići 211 GW instaliranih solarnih fotonaponskih kapaciteta i 214 GW vjetroelektrana. Proizvodnja energije iz vjetra i sunca činit će 31% proizvodnje električne energije u EU, a očekuje se da će ukupna proizvodnja energije u EU dostići 3.019 teravat sati (TWh) 2023. godine.
Štaviše, nivelisani trošak električne energije (LCOE) za solarnu fotonaponsku energiju i vetar na kopnu u Evropi je pao na oko 50 evra po MWh, polovinu LCOE za prirodni gas i energiju na ugalj. Iz ekonomske perspektive, ekonomičnije je graditi nove solarne i vjetroelektrane nego nastaviti koristiti postojeće elektrane na prirodni plin.
Procjenjuje se da će do 2030. godine instalirani kapacitet proizvodnje solarne fotonaponske energije dostići 490 GW, a instalirani kapacitet energije vjetra 375 GW. Do tada će proizvodnja energije vjetra i sunca činiti 53% ukupne proizvodnje energije u EU, premašujući cilj od 45% koji je predložio REPowerEU.
Naravno, novoinstalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ne samo da moraju zamijeniti dio proizvodnje energije iz fosilnih goriva, već moraju biti u stanju zadovoljiti i očekivanu novu potražnju za električnom energijom. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom rasti po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 2% u narednih 30 godina.
Istovremeno, kapacitet proizvodnje koji se može dispečirati je ključan za osiguranje dugoročno pouzdanih energetskih sistema i balansiranje i podržavanje fluktuirajuće prirode solarne i vjetrogeneracije. U određenoj mjeri, sistemi za pohranu energije baterija (BESS) mogu pružiti ovu mogućnost balansiranja, ali razvoj tehnologije za pohranu energije baterija treba poboljšati kako bi bila konkurentnija cijena. Jer trenutni prosječni nivelisani trošak skladištenja energije (LCOS) po MWh iznosi 135 €, što je skuplje od postojećih elektrana na plin.
Procjenjuje se da se instalisani kapacitet BESS-a očekuje da poraste na 55 GW do 2030. godine i 418 GW do 2050. godine. Međutim, baterijsko skladištenje ovih kapaciteta još uvijek ne može zadovoljiti sve očekivane zahtjeve ovog procesa. Stoga će biti dopunjen i proizvodnjom prirodnog gasa, posebno tokom zimskog perioda u Evropi kada je potražnja za energijom velika. Kao rezultat toga, ove elektrane će morati da dobiju subvencije za kapacitet da bi ostale u funkciji uprkos niskim stopama iskorišćenja za proizvodnju prirodnog gasa, a takođe će morati da nastave da koriste podzemna skladišta gasa kako bi zadovoljile sezonsku potražnju.